“Neka tvoja hrana bude tvoj lek, a tvoj lek neka bude tvoja hrana.“, Hipokrat
Sigurno ste već mnogo puta čuli izreku „Ono si što jedeš.“. Iako mnogim ljudima hrana služi samo da bi utolili glad, pravilna ishrana mnogo je više od toga. Pravilna, uravnotežena ishrana obezbeđuje nam sve nutrijente neophodne za održavanje fizioloških funkcija organizma i očuvanje zdravlja. Ono što jedemo utiče i na nas i na naše zdravlje. Zbog toga nije čudno što se kroz istoriju mnogim namirnicama pripisivao blagotvorni efekat na zdravlje.
Značaj pravilne ishrane u očuvanju zdravlja uočili su još stari Egipćani. Njihovi lekari su često propisivali posebnu ishranu za bolesne i povređene i neke su im namirnice služile kao „lek“. Jedna od najcenjenijih namirnica tog vremena bio je pčelinji med, koji se u početku upotrebljavao za zarastanje rana, a kako se pokazao efikasnim, postao je sastavni deo mnogih lekovitih preparata. Tada se verovalo i da beli luk ima lekovita svojstva i da povećava snagu i izdržljivost robova pri gradnji piramida. Kasnije je grčki lekar Dioskurid, zahvaljujući iskustvu i zapažanjima, opisao njegova terapijska delovanja poput sposobnosti uklanjanja suvišne tečnosti i opuštanja krvnih sudova kao i stimulisanja rada bubrega. Zapažanja i spoznaje kroz istoriju o blagotvornom delovanju pojedinih namirnica na zdravlje danas su temelj naučnih istraživanja i novih, sjajnih otkrića.
Danas se najzdravijim namirnicama sveta smatraju one bogate hranljivim supstancama – vitaminima, mineralima, vlaknima, esencijalnim masnim kiselinama, fitonutrijentima, proteinima i ugljenim hidratima. Ali istovremeno njihova pretpostavljena lekovita svojstva moraju biti potkrepljena relevantnim naučnim istraživanjima. Namirnice koje se danas smatraju najzdravijima nisu obavezno otkrivene tek nedavno. Koristile su se godinama u svakodnevnoj ishrani, ali su tek danas, zahvaljujući naučnim istraživanjima i dokazanim blagotvornim efektima na zdravlje, dobile zasluženo mesto. Da je voće zdravo i da je jedinstven izvor hranljivih sastojaka, znamo svi. Međutim postoji voće koje je zbog prehrambene vrednosti i brojnih pozitivnih efekata na zdravlje nazvano supervoće. To su brusnica, borovnica, acai i papaja koji svakako zaslužuju epitet najzdravijih namirnica.
Brusnica je tamnocrveno bobičasto voće poreklom iz Severne Amerike. Njena lekovita svojstva prepoznali su još američki Indijanci koji su je upotrebljavali kao tradicionalni lek kod infekcija urinarnog trakta. Osim što su odličan izvor vitamina C, vitamina K, mangana i vlakana, deluju snažno antioksidativno. Proantocijanidini, koji blagotvorno deluju na prevenciju infekcija urinarnog trakta, najzastupljeniji su antioksidansi u tom voću. Rezultati istraživanja pokazali su da upravo oni sprečavaju vezivanje bakterija za zid mokraćne bešike, naročito bakterije E. coli, koja je odgovorna za čak 85% svih infekcija urinarnih puteva. Tako se pospešuje izlučivanje bakterija iz urinarnog trakta i smanjuje mogućnost nastanka infekcija. Osim toga, brusnica je važan izvor i drugih antioksidansa, fenolnih fitonutrijenata, zbog čega obezbeđuju snažnu zaštitu organizma od štetnih delovanja slobodnih radikala.
Borovnica je još jedno bobičasto voće koje je među namirnicama sa najjačom antioksidativnom snagom. Njena tamnoplava boja potiče upravo od antocijanina, jednog od najsnažnijih antiokisdansa u tom voću. Osim antocijanina, borovnice su bogate i drugim hranljivim supstancama poput vitamina C, vitamina E, rezervatrola i mangana. Zahvaljujući izuzetnom nutritivnom profilu, obezbeđuju snažnu zaštitu organizma od štetnog delovanja slobodnih radikala i podrška su zdravlju. Naučnici ističu i njeno zaštitno delovanje na vid jer poboljšava prokrvljenost oka i čuva očnu mrežnjaču. Zanimljivo je da su britanski piloti u Drugom svetskom ratu jeli borovnice pre noćnih letova.
Papaja je voće koje možda ne biste odmah svrstali među najzdravije namirnice sveta, ali s obzirom na obilje hranljivih materija koje sadrži, svakako zaslužuje ovu titulu. Papaja je tropsko voće poreklom iz Srednje Amerike. Njna prepoznatljiva narandžasta boja potiče od fitonutrijenata sa snažnim antioksidativnim delovanjem, beta-karotena i beta-kriptoksantina. Odličan je izvor vitamina C, folne kiseline i prehrambenih vlakana. Nezreli plod papaje bogat je digestvinim enzimom papainom, koji olakšava varenje jer pomaže u razgradnji belančevina, masti i ugljenih hidrata.
I na kraju, treba pomenuti akai, mnogo manje poznato ali ništa manje izuzetno voće. Akai je tropsko bobičasto voće snažnog antioksidativnog delovanja koje je deo tradicionalne ishrane južnoameričkih Indijanaca. Bogaot je hranljivim i zaštitnim sastojcima, a antiokisdativna snaga prisutna je pre svega zahvaljujući visokom sadržaju pigmenta antocijanina. ORAC, metoda kojom se meri antioksidativni kapacitet pojedinih namirnica, pokazala je sjajne rezultate zbog čega je akai pri vrhu lestvice voća sa antioksidativnim efektom. Zašto je akai voće tako bogato zaštitnim nutrijentima? Kao i mnoge tropske biljke, akai raste u gustim prašumama, izloženo snažnim sunčevim zracima i mnogim parazitima. Kako bi se zaštitlio, razvilo je veliki broj zaštitnih fitohemikalija koje su mu omogućile preživljavanje do danas. Zahvaljujući nutritivnom sastavu, akai voće može biti korisno u jačanju imuniteta i zaštiti organizma od štetnih delovanja slobodnih radikala. Uz to, smatra se kako povoljno utiče na metabolizam i digestivni trakt, pomaže u obezbeđivanju energije organizmu i može usporiti starenje ćelija. Ovo je samo mali deo voća koje smatramo najzdravijim namirnicama.
Bez obzira na to koje voće odabrali, možete biti sigurni da ćete uz pravo osveženje u ovim toplim mesecima organizmu osigurati i obilje hranljivih nutrijenata.
Ukoliko imate dilemu, ili želite savet naš stručni tim vam je na raspolaganju
Priskočite sami sebi u pomoć i uspešno pobedite...
“Neka tvoja hrana bude tvoj lek, a tvoj lek neka...
Ima li nekog da nije čuo onu staru „Bolje sprečiti...